preskoči na sadržaj

Klasična gimnazija Zagreb

 > O školi  > Knjižnica  > Događanja
Događanja

                                                                                                                                                                                                                                                                                    


Dan antifašističke borbe, 22.6.2020.

Dan antifašističke borbe obilježava se u spomen okupljanja sisačkih komunista koji su se, na dan napada nacističke Njemačke ujutro 22. lipnja 1941. na Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa, čime je poništen pakt Ribbentrop-Molotov, zbog novonastalih okolnosti, našli u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu - najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovica kraj Siska gdje su formirali prvi organizirani odred na području okupirane Jugoslavije, Prvi sisački partizanski odred. Iz te su šume izveli i nekoliko diverzija na željezničke pruge, što je bio  prvi čin oružanog otpora u Hrvatskoj. Nakon napada ustaške vojske na žabenski logor odlaze u šumu Brezovica kod Siska gdje nastavljaju djelovanje, napadaju i nekoliko redarstvenih postaja u okolnim selima kada padaju i prve žrtve na obje strane. Nakon napada vojske i avijacije NDH na Brezovicu preko Save odlaze na Banovinu gdje se pridružuju tamošnjim ustanicima protiv NDH. Prvi sisački partizanski odred imao je 77 boraca i bio sastavljen velikom većinom od Hrvata. Osim Hrvata bile su u sastavu odreda tri osobe srpske i dvije slovenske nacionalnosti.  Komandant odreda bio je Vlado Janić Capo, a politički komesar Marijan Cvetković. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca izvornog odreda.

Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.

Izvor: https://www.sabh.hr/, https://www.sabor.hr, https://www.vecernji.hr


Dan grada Zagreba 31.5.2020.

Dan grada Zagreba obilježava se od 1999. godine 31. svibnja, na dan Majke Božje od Kamenitih vrata, koju je kardinal Franjo Kuharić i javno proglasio zaštitnicom grada Zagreba, na osnovi višestoljetne tradicije (od 1731. godine) štovanja njezina lika u kapelici Kamenitih vrata.

Kamenita vrata su ostatak utvrde kojom je nekad bio opasan stari grad Gradec. Od 1993. do 2000. Dan grada slavio se 16. studenog kada je kralj Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim gradom. Nakon velikog požara koji je izbio 31. svibnja 1731. slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Baroknu ogradu izradio je 1778. majstor Ivan Korta. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić 1991. proglasio je Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom grada. Dan grada Zagreba, 31. svibnja obilježit će se svečano dodjelom javnih priznanja Grada zaslužnima, a navečer će na fontanama građani moći uživati u slavljeničkom koncertu "Moj Zagreb tak imam te rad". Koncert će se održat na fontanama s početkom u 20:30 sati, a nastupit će Zagrebačka filharmonija, pod ravnanjem dirigenta Ive Lipanovića, sa specijalnim gostom Stjepanom Hauserom  (prijenos koncerta na HRT-HTV 3).  Zagrepčani i njihovi gosti moći će uživati u još dva koncerta - Zagrebačkih solista u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu koji će se održati u 18 sati te na koncertu "HNK u vašem kvartu" koji će početi u 20 sati na maloj pozornici na ulazu u Park Maksimir. U povodu Dana grada Zagreba na Trgu sv. Marka održat će se prigodna smjena straže počasne satnije Kravat pukovnije, a centrom grada šetat će i popularni likovi iz zagrebačke prošlosti.

Iako je na užem zagrebačkom području ljudskih naseobina bilo i ranije, pismeni dokazi o postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu 1094. godine. Drugi važni događaj u gradskoj povijesti zbio se 1242., kada je kralj Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim gradom. Godine 1850. dotadašnja naselja Gradec i Kaptol ujedinjeni su zajedno s okolnim, njima podvrgnutim naseljima u jedinstveno naselje, čime su stvoreni uvjeti za razvoj modernoga srednjoeuropskog grada. Grad započinje svoje širenje prema lijevoj obali rijeke Save, a 1960-ih godina počinje razvoj Zagreba i na desnoj obali rijeke Save.

Izvori i literatura:

Zagreb kroz stoljeća

Prvi spomen Zagreba u povijesti 

Iz povijesti Zagreba 

Gračan, Hrvoje i dr. Povijest grada Zagreba, Knjiga 1: Od prethistorije do 1918. (pdf)

Kolar, Matea. Urbanistički razvoj Zagreba tijekom 17. i 18. Stoljeća (pdf)

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 31.svibnja 2020.


Dan državnosti Republike Hrvatske

"Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.  

Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. 

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. 

Od  donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora. Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj  u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.   

Slaven Letica: Blagdanska revolucija. Tko je Hrvatskoj ukrao rođendan ili velika osveta podrumskih junaka. Republika Hrvatska ima dva rođendana! Službeni rođendan Republike Hrvatske, Dan državnosti, do 2002. bio je slavljen kao glavni nacionalni blagdan 30. svibnja... Od 2002. Dan državnosti premješten je od 30. svibnja na 25. lipnja...

Marijan Lipovac: Zašto slavimno krive datume. Nedoumice oko krivih praznika. Još otprije postojale su neslužbene ideje da Dan državnosti bude 7. lipnja, na dan kad je 879. papa Ivan VIII. blagoslovio kneza Branimira i Hrvatsku i time prvi put priznao hrvatsku državu

Davorin Rudolf: Kaos u Hrvatskoj oko datuma rođenja suverene države Hrvatske.Dva državna praznika, jedan neovisnosti, a drugi državnosti (usvojeni su u Saboru u listopadu 2001. na prijedlog Vlade premijera Ivice Račana) zbunjuju građane, rastaču domoljublje, potiču i šire opasno ravnodušje, pa se u nas dostojanstveno i ne slave."

Izvor: https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja/vazni-datumi/30-svibnja-dan-drzavnosti

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 30.svibnja 2020.


Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

2020 Theme: Our solutions are in nature

Slogan 2020.:  Naša rješenja su u prirodi

Biološka raznolikost globalna je imovina neprocjenjivo važna za sadašnje i buduće generacije. Broj ugroženih vrsta iz dana u dan je sve veći, s tendencijom izumiranja. Nestankom biljnih i životinjskih vrsta trajno se umanjuje biološka raznolikost i stabilnost, odnosno održivost ekoloških sustava.

Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Do sada je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, no znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13, a po nekim procjenama tri do 100 milijuna. Očuvanje okoliša i prirodne bioraznolikosti ključ je za stvaranje zdrave i održive budućnosti. Vrste danas izumiru tisuću puta brže nego što bi to bilo bez utjecaja čovjeka. Time se narušava stabilnost ekosustava čije će posljedice na kraju osjetiti čovjek. Danas se u svijetu ulažu veliki napori u popravak uništenog i povratak izgubljenog.

Konvencija o biološkoj raznolikosti

Suočavanje s ovim izazovima zahtjeva pojačane i usklađene napore na svim razinama za učinkovitu implementaciju ciljeva "Konvencije o biološkoj raznolikosti" - globalno prihvaćenom temeljnom dokumentu za zaštitu biološke raznolikosti koji uspostavlja njeno očuvanje kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obvezu čovječanstva.

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti da bi se povećalo razumijevanje i svijest o biološkoj raznolikosti. Na Konferenciji Ujedinjenih Naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 22. svibnja 1992. godine 157 zemalja svijeta, potpisalo je Konvenciju o biološkoj raznolikosti (The Convention on Biological Diversity), a Republika Hrvatska ju je ratificirala 7. listopada 1996. godine, nekoliko godina prije ostalih zemalja regije. Na snagu je stupila 29. prosinca 1993. godine i jedan je od najvažnijih međunarodnih sporazuma i pravnih mehanizama za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti Zemlje. Države potpisnice Konvencije obvezale su se ostvariti tri cilja: očuvanje sveukupne biološke raznolikosti, održivo korištenje komponenata biološke raznolikosti i pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. 

Hrvatski Sabor ratificirao je i Protokol o biološkoj sigurnosti (Cartagena Protocol), usvojen 2000. godine u Montrealu na Konferenciji stranaka CBD-a (Convention on Biological Diversity), a 2003. godine Hrvatski Sabor je 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.

 

Generalna skupština Ujedinjenih Naroda je na svom zasjedanju 10. prosinca 2010. godine, Rezolucijom 65/161, proglasila Desetljeće biološke raznolikosti od 2011. do 2020. godine.

UNOVO IZVJEŠĆE

Najnovije Globalno izvješće o procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava (IPBES izvješće, svibanj 2019.) pokazuje da način života kakav danas poznajemo nije dugoročno održiv.

Početkom svibnja 2019. godine, UN-ov odbor Međuvladina platforma za znanost i politiku o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) objavila je opsežno izvješće na čak 1.800 stranica o utjecaju ljudi na prirodu, na kojemu je zadnje tri godine radilo 145 znanstvenika iz 50 zemalja. U tom Izvješću, baziranom na gotovo 15.000 referentnih znanstvenih dokumenata, upozorava se na razoran utjecaj  ljudi na prirodu i naglašava da čak za milijun životinjskih i biljnih vrsta prijeti opasnost od izumiranja u idućih 10 godina. Prema Istraživanju oko 75 posto kopna, oko 50 posto rijeka i jezera te oko 40 posto svih mora i oceana već pokazuju ozbiljne znakove propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.

Prema podacima iz Izvješća, s jedne strane, smanjuju se prirodne površine kao i biljne i životinjske vrste, a s druge strane, svjetska populacija raste kao i potreba za sve više hrane i energije. Primjerice, od 1992. godine udvostručila su se urbana područja, a od 1970. do danas udvostručio se broj stanovnika u svijetu. Između 1980. i 2000. godine izgubljeno je 100 milijuna hektara tropskih šuma, uglavnom od stočarstva u Južnoj Americi i plantaža palminog ulja u jugoistočnoj Aziji. Od 1980. godine zagađenje plastikom se udeseterostručilo, a u svjetske vode odbacuje se između 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj. U 2015. godini izlovljavala se trećina morskih zaliha na neodrživim razinama dok se količina sječe sirovog drva u posljednjih 50-ak godina povećala za gotovo polovicu.

Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta ptica, a uz 387 zabilježenih vrsta, Hrvatska je ornitofauna među najbogatijima u Europi. Jedan od temeljnih mehanizama za zaštitu tog prirodnog bogatstva u Europi je europska ekološka mreža Natura 2000, a ulaskom Hrvatske u EU njenim dijelom je postalo gotovo 37% kopnenog teritorija Hrvatske.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Do danas je zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100.000 vrsta. Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta su endemi, od kojih je među najpoznatijima velebitska degenija, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka", prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Državni zavod za zaštitu prirode ističe da je u Hrvatskoj ugroženo 1119 svojta u skupinama biljaka, životinja i gljiva. No, zbog ljudskog djelovanjem te prekomjernog korištenja prirodnih resursa mnoge vrste i njihova staništa ugrožene.

POSTERI (klikom na fotografiju preuzmi pdf poster u pravoj veličini)

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 21.svibnja 2020.

Priloženi dokumenti:
Sto je bioloska raznolikost.pdf


Dobitnici nagrade EU za književnost 2020. godine

Maša Kolanović, među dobitnicima Europske nagrade za književnost 2020. godine

13 autora iz cijele Europe proglašeno je laureatima Nagrade za književnost Europske unije 2020. godine. Među njima je i književnica iz Hrvatske, Maša Kolanović: Poštovani kukci i druge jezive priče.

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 19.svibnja 2020.


Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja 2020.

Međunarodni dan muzeja 2020. obilježit će se na digitalnim platformama

Danas, gotovo pola stoljeća nakon pokretanja Međunarodnog dana muzeja (1977.) s ciljem da se brojnim događanjima podigne svijest o tome koliko veliku ulogu muzeji imaju ne samo u sabiranju, čuvanju i tumačenju našeg naslijeđa već kao mjesta koja pridonose razvoju razumijevanja, suradnje i mira - muzeji diljem svijeta 18. se svibnju približavaju u nezapamćeno teškim uvjetima.
Komuniciranje teme manifestacije “Muzeji za jednakost: različitost i uključivost” (Museums for Equality: Diversity and Inclusion) danas predstavlja posebni izazov.
ICOM u uputama za organiziranje ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja traži da se organiziranjem kreativnih događanja i aktivnosti zalažemo za ono što nam je najvažnije:
    • ključnu ulogu muzeja u društvu
    • osnaživanje različitosti i uključivanja u našim kulturnim institucijama
    • promociju kulturne razmjene kao katalizatora mira među ljudima
    • primjenu UN-ovih ciljeva održivog razvoja
Na
ICOM-ovim stranicama možete naći smjernice i ideje kako komunicirati ovogodišnju temu Međunarodnog dana muzeja s time da nas sve čeka prilagodba preseljenja programa u virtualni svijet. Prema odgovoru koji nam je stigao od kolega iz Pariza 18. svibnja ostaje dan kada obilježavamo naš dan na digitalnim platformama, a za “fizičke” aktivnosti koje smo planirali i moguće ih je odgoditi ICOM predlaže vikend od 14. do 16. studenog 2020. jer je Europska noć muzeja pomaknuta na 14.11., a 16.11. je rođendan ICOM-a.

Programska knjižica

„Muzeji za različitost i uključivost“ – tema Međunarodnog dana muzeja u 2020.

https://www.facebook.com/CentarMDC/

Popis prigodnih programa hrvatskih muzeja možete pronaći na poveznici.

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 18.svibnja 2020.


75. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata

UMJETNOST DJELUJE! Izvedbe: online komemoracija i proslava mira

Pozivamo vas da nam se pridružite u digitalnoj online proslavi mira i komemoraciji 75. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata koju možete pratiti 9. svibnja od 17 sati putem linka: https://culture-of-resistance.eu/commemoration2020

 

U subotu, 9. svibnja 2020., obilježava se 75. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata. U sklopu interdisciplinarnog projekta "ART WORKS! European Culture of Resistance and Liberation" („UMJETNOST DJELUJE! Kultura otpora i oslobođenja u Europi“), kojeg su pokrenuli austrijska udruga HASENHERZ i Fundacija WannseeFORUM Berlin, a koji obuhvaća umjetničko, kulturno i povijesno-političko obrazovanje mladih, organizirat će se prigodna proslava ovog važnog događaja.
Centar za suvremenu povijest Melk Memorial u suradnji s partnerima Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb (Hrvatska), FH St. Pölten (Austrija), Fundacijom wannseeFORUM Berlin (Njemačka) i Museion Bolzano (Italija) u ovom projektu okupili su skupine mladih ljudi koji su, u suradnji s europskim umjetnicima, aktivno istraživali pokret otpora i oslobođenja od fašizma tijekom Drugog svjetskog rata. S umjetnicima Anderwald + Grond (Austrija), OKO (Hrvatska), Katja Pratschke (Njemačka) i Alessandra Ferrini (Velika Britanija / Italija), osmislili su i realizirali umjetnička djela na temu otpora u Europi, a u povodu komemoracije, njihovi radovi bit će predstavljeni putem Internet streaminga u subotu, 9. svibnja od 17 sati. Temeljeni na povijesnim umjetničkim djelima o otporu protiv fašizma, nastala djela usredotočena su na pitanje povijesno-kulturnih korijena ključnih za razumijevanje i uvažavanje današnje Europe. Osim virtualnim putem, rezultati projekta i suradnje u narednim mjesecima bit će predstavljeni i na izložbama u Museionu Bolzanu, MSU Zagreb, u muzeju Erlauf Erinnert te u Berlinu.
Projekt „Art Works! European Culture of Resistance and Liberation“ ostvaren je uz potporu programa Erasmus+ Jugend in Aktion; Senatsverwaltung für Bildung, Jugend und Familie Berlin; Nationalfonds der Republik Österreich für Opfer des Nationalsozialismus; Zukunftsfonds der Republik Österreich, KiöR Kunst im öffentlichen Raum Niederösterreich i Viertelfestival Niederösterreich.
Saznajte više na blogu projekta:
https://culture-of-resistance.eu/Blog

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 9.svibnja 2020.


Europa u kinu

Za vas smo za Dan Europe, 9. svibnja, pripremili program online projekcija i filmskih kvizova s nagradama.
  12.00 Kviz 1. Pitanja o europskom filmu
  13.00 Kviz 2. Prepoznavanje europskih filmova po fotografijama
  14.00 Kviz 3. Prepoznavanje europskih filmova po insertima
  18.00 Projekcije europskih kratkih filmova
  20.00 Projekcija dugometražnog filma Potraga za ocem
Linkove za gledanje filmova objavit ćemo u navedeno vrijeme na
facebook stranici. Opširnije o filmovima pogledajte u galeriji fotografija ili na stranici www.europaukinu.eu. Za svaki od kvizova, u kojima ćete moći sudjelovati u navedeno vrijeme na ovoj Facebook stranici, nagradu čine 3 europska filma na DVD-u i godišnja propusnica za Kino Metropolis MSU.

Organizatori: Europaukinu.euKino Metropolis MSU u Zagrebu Revija europskog filma

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 8.svibnja 2020.


Književni natječaj KGZ

Uredništvo tribine Književni petak uvidjevši jedinstvenu priliku za bilježenje onoga što    Zagrepčanima   znači ovaj grad, kao i dobrobit kreativnosti u prevladavanju iskustava iz nedavnih događaja, povodom nadolazećeg Dana grada Zagreba 31. svibnja 2020. godine

 

POZIVA

sve zainteresirane punoljetne osobe da se odazovu i da
do nedjelje, 17. svibnja 2020.
pošalju svoje radove
pjesmu, kratku priču, fotografiju i/ili video film
     poveznica klikom na fotku

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 8.svibnja 2020.


Dan Europe

9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika Francuske i Njemačke. Taj prijedlog, poznatiji kao "Schumanova deklaracija", smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija. Danas se deveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao europski simbol. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao "Dan Europe" kojim se slavi mir i jedinstvo u Europi.

Osnivanje dviju međunarodnih institucija ključnih za proces integracije Europe su:

Vijeće Europe (5. svibnja 1949.) i

Europska zajednica za ugljen i čelik (1951.) na temelju Schumanove deklaracije (9. svibnja 1950.) 

Značajni datumi:

Rimski ugovori (25. ožujka 1957.),  Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EZAE ili Euratom)

Republika Hrvatska je 1. srpnja. 2013. godine,  kao 28. država, primljena u članstvo Europske unije.

Više informacija možete pronaći na poveznici europe.hr

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 7.svibnja 2020.


25. obljetnica raketiranja Zagreba

Prije 25 godina, nakona uspješno provedene vojno-redarstvena akcije "Bljesak" kada su oslobođena okupirana područja zapadne Slavonije, 2. i 3. svibnja 1995. godine, u višekratnom raketiranju Zagreba, najuže središte grada. 2. svibnja u 10:23 sati, Šoštarićeva, Strossmayerov trg, Petrinjska, Boškovićeva, Stara Vlaška, dvorište gimnazije u Križanićevoj, ADU te zračna luka Pleso zasuti su raketama s kazetnim punjenjem (tzv. „zvončići“) iz VBR Orkan, pri čemu je poginulo 7 civila, a preko 200 je ranjeno. Idućeg dana, 03. svibnja u 12:10 sati projektili su pali na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika “Centar” te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali baletani i nekoliko stranih izvođača.

Međunarodni sud u Haagu zbog zapovijedi da se napadne Zagreb pravomoćno je osudio Milana Martića na 35 godina zatvora.

U znak sjećanja na taj dan, Zagreb od 2007. godine ima Trg svibanjskih žrtava 1995.

Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 4.svibnja 2020.


facebook

INSTAGRAM

ŠKOLSKI ČASOPIS

YOUTUBE

Onassis Foundation
Korisni linkovi

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Kalendar
« Listopad 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 9. 2. 2018.

Ukupno: 208695
Ovaj mjesec: 4199
Ovaj tjedan: 711
Danas: 11
CMS za škole logo
Klasična gimnazija Zagreb / Križanićeva 4a, HR-10000 Zagreb / web2.gimnazija-klasicna-zg.skole.hr / ured@gimnazija-klasicna-zg.skole.hr
preskoči na navigaciju